Normativna i zakonska akta

Iako su normativna i zakonska akta dosta velika štiva, namjera nam je bila na ovom mjestu upoznati kako potencijalne nove lovce, tako i aktivne članove sa najvažnijim propisima koje mora znati svaki član Udruženja.

IZVOD IZ ZAKONA (“Sl.novine FBiH”, br. 4/06)

IZVOD IZ PRAVILNIKA O IZVRŠENJU LOVA 

 

– IZVOD IZ ZAKONA – 

Lovstvo, u smislu Zakona, predstavlja javnu djelatnost i obuhvata mjere zaštite i uzgoja divljači, uređenje lovišta, lovljenje divljači i racionalnu upotrebu divljači i lovišta, koji doprinosi očuvanju biološke raznolikosti i ravnoteže prirodnih staništa divljači. Divljač u smislu zakona jesu određene vrste životinja (lovna divljač) koje slobodno žive u prirodi. Pravo lova je ovlaštenje da se na određenoj površini zemljišta i voda provedu radnje i preduzimaju mjere uzgoja, zaštite, lova i upotrebe divljači. Korisnik zemljišta je vlasnik i korisnik zemljišta na kojem je osnovano lovište.. Lovište je određena površina zemljišta koja predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i upotrebu divljači.

Lovište je određena površina zemljišta koja predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i upotrebu divljači.

Otvoreno lovište je ono u kojem je moguća neometana dnevna i sezonska migracija divljači.

Ograđeno lovište je ono u kojem je smanjena mogućnost (prirodno ili ograđeno preprekama) migracija divljači. Koristi se za intenzivni uzgoj, a površina ne može biti manja od 600 ha.

Uzgajalište divljači nalazi se na površinama zemljišta većim od 100 ha a manjim od2000 ha, ograđeno je ogradom, gdje se proizvodi divljač za reprodukciju i lov.

Zvjerinjak je površina zemljišta do 100 ha ograđena ogradom, koju divljač ne može napustiti

Lovno-privredna osnova je planski akt kojom se uređuje gospodarenje divljači i lovištem za desetogodišnji period. Bez lovno-privredne osnove lov divljači nije dopušten.

Program uzgoja divljači je planski i privredni akt kojim se potanko uređuje uzgoj, zaštita, lov i upotreba divljači u uzgajalištima divljači.

Trofej divljači je divljač ili njezini dijelovi uređeni za duže čuvanje i ocjenjivanje.

Vrhunski trofej divljači je trofej ocijenjen većim brojem bodova točaka od evidentiranog najjačeg trofeja pojedine vrste divljači u Federaciji. Vrhunski trofeji krupne divljači ne smiju se iznositi iz Federacije.

Lov je skup osmišljenih aktivnosti čovjeka, u svrhu odstrijela ili hvatanja životinja, zakonom određenih kao divljač.

Divljač je državno vlasništvo i dobro od općeg interesa, koje uživa posebnu brigu i zaštitu. Ulovljena, ranjena i uginula divljač i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovišta, a na zemljištima i vodama izvan lovišta pripada kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) ili pravnoj ili fizičkoj osobi kojim je povjerena zaštita divljači izvan lovišta.

Lovljenje divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, promatranje, slijeđenje, odstrjel i hvatanje žive divljači, lovljenje pticama grabljivicama, sakupljanje uginule divljači i njezinih dijelova.

Pravo lova divljači imaju građani koji ispunjavaju uvjete određene ovim zakonom, propisima donesenim na temelju ovog zakona i općih akata pravnih osoba (lovačke organizacije i dr.) koja gospodare lovištem.

Lov divljači može se vršiti samo dozvoljenim sredstvima, na propisan način i u određeno vrijeme. Godišnji ulov zaštićene divljači može se vršiti samo u granicama godišnjeg plana gospodarenja.

Korisnici lovišta prema ovom zakonu mogu biti: lovačka udruženja, privredna društva, šumarstva, te ostale pravne osobe registrirane za bavljenje lovstvom.

Za vrijeme zabrane lova ili lovostaja određena vrsta divljači se ne smije loviti, proganjati ili namjerno uznemirivati, ako zakonom nije drukčije određeno. Zabranjeno je lovljenjem ili na drugi način ugroziti opstanak bilo koje vrste divljači u prirodi. Odstrjel bolesne ili ranjene divljači (sanitarni odstrjel) dozvoljen je i u vrijeme zabrane lova i lovostaja. Zabranjeno je: loviti ženku dlakave divljači kada je visoko bremenita ili dok vodi mladunčad, pernatu divljač kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad, uništavanje i prisvajanje mladunčadi, te uništavanje i oštećivanje legla, gnijezda i jaja divljači.

Za zaštićenu, odrenuje se sljedeća divljač:

– dlakava divljač: divokoza, srna, vidra, muflon, kozorog, mrki medvjed, jelen lopatar, zec, vjeverica, puh, ris;

– pernata divljač: prave koke, divlje patke, divlje guske, šljuke, čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždral, jastrebovi, droplje, liske, žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, kirgiska sana, golubovi, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, gavran, galica, čolica i galica crvenokljuna.

Stalna zabrana lova, sukladno «Crvenoj listi», odrenuje se za sljedeće vrste zaštićene divljači: vidra, ris, vjeverica, koka velikog tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka šumske jarebice, čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždral, jastrebovi, droplje, liske (osim crne liske), žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, kirgiska sana, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, galica, čolica i galica crvenokljuna.

Lovostajem zaštićena divljač je: mrki medvjed na uzgojnim područjima, srna, divokoza, jelen lopatar, muflon, kozorog, zec, vuk, kuna, divlja svinja, veliki tetrijeb-mužjak, fazan, prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica šumska-mužjak, šljuke, divlji golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crna liska.

Zabranjen je lov ptica i sisavaca korisnih za poljoprivredu i šumarstvo, kao i kvarenje i uništavanje njihovih gnijezda, legala i skupljanje i uništavanje mladunčadi i jaja, ako ovim zakonom nije drugačije odreneno.

Zabranjeno je hvatanje divljači i držanje u zatvorenom ili ograđenom prostoru ako ovim zakonom nije drugačije riješeno, odnosno ako to nije u svrhu uzgoja divljači ili poboljšanja prirodnog fonda iste vrste.

Vlasnici ne smiju puštati pse da se bez kontrole kreću po lovištu. Korisnik lovišta dužan je uklanjati pse i mačke koji se kreću bez kontrole po lovištu na

udaljenosti većoj od 300 m od naseljenih objekata.

Ovčarski psi mogu biti u lovištu samo uz stado.

Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti 300 m od nastambe vlasnika odnosno stada. Korisnik lovišta ima pravo i dužnost u lovištu ukloniti pse i mačke koji se kreću lovištem protivno prethodnoj odredbi bez naknade vlasniku psa ili mačke. Nije dozvoljeno ukloniti lovačke pse koji u organiziranom lovu, ispitima ili utakmicama pasa u gonjenju divljači ako prijeđu u drugo lovište.

Vlasnici pasa su odgovorni za štetu koju njihovi psi počine u lovištu i istu nadoknađuju korisniku lovišta.

Trovanje divljači je zabranjeno.

Zabranjeno je unošenje u lovište oružja koje nije lovačko (vojničko, poluautomatska puška sa više od dva metka, malokalibarsko oružje i samostrijel).

Zabranjeno je kretati se izvan javnih putova ili voziti po tuđem lovištu sa lovačkim oružjem koje nije u futroli ili prtljažniku automobila i ispražnjeno.

Korisnici lovišta dužni su pri lovljenju i uporabi divljači spriječiti neetična ponašanja u lovištu, uznemiravanje divljači u njenom staništu (naročito sa psima u vrijeme reprodukcije), otrovima, omamljujućim sredstvima i sl., čime se osigurava provedba međunarodnih konvencija o zaštiti divljači i ptica.

Odstrjel divljači dozvoljen je samo lovačkom puškom kuglaricom sa izolučenom cijevi i puškom sačmaricom.

Iznimno od prethodnog stava odstrjel medvjeda, kozoroga, muflona, srne i divokoze dozvoljen je samo lovačkom puškom kuglaricom sa izolučenom cijevi.

Zabranjen je lov divljači nabojima koji nisu lovački i lovačkom puškom s glatkim cijevima koja je izgrađena tako da sadrži više od dva metka u istom kalibru, te poluautomatskim i automatskim oružjem s glatkim ili užlijebljenim cijevima.

Zabranjen je lov krupne divljači, osim divljih svinja, prigonom, progonom ili sa psima.

Divljač mogu loviti članovi lovačkih udruga koji imaju položen lovački ispit. Osobe koje su kroz školovanje izučavale i položile predmet lovstvo, oslobođeni su

polaganja lovačkog ispita. Program, uvjete i način polaganja lovačkog ispita, kao i izdavanje potvrda odnosno uvjerenja o položenom ispitu propisuje federalni ministar.

Iznimno od odredbe prethodnih stavova divljač mogu loviti:

– lovci pripravnici bez prava odstrjela zaštićene divljači i pod nadzorom instruktora;

– strani i domaći lovci turisti u pratnji stručne osobe;

– diplomatski predstavnici u skupnom lovu.

Komisiju za polaganje lovačkog ispita formira Federalni ministar.

Članovi lovačkih udruženja lov divljači visokog lova vrše na temelju odobrenja za odstrjel, a lov divljači niskog lova na temelju lovne karte.

Strani i domaći lovci turisti love na temelju odobrenja za odstrjel (dozvole za lov).

Divljač je zabranjeno uznemirivati i loviti:

– u vrijeme kada je na prostoru na kome je divljač ugrožena poplavom, snijegom, požarom, poledicom i prirodnim nesrećama;

– otrovom, zamkama, gvožnama, klopkama i omamljujućim sredstvima, a ptice pomoću lijepaka i mreža ili drugih sredstava za masovno uništavanje;

– progananjem iz motornih vozila, gaženjem motornim vozilima i progananjem iz motornih čamaca;

– uporabom reflektora (farova), gramofona, magnetofona, audio aparata i sličnim napravama, živih i umjetnih mamaca- vabila ili pomoću naprava koje djeluju na principu infra-crvenih zraka;

– vojničkim oružjem, vojničkom municijom, sportskim malokalibarskim i poluautomatskim lovačkim oružjem sa više od pet metaka,

– hrtovima i nerasnim psima,

– papkastu lovostajem zaštićenu divljač pomoću pasa;

– medvjeda pogonom i prigonom;

– pticama grabljivicama i zvijerima;

– uporabom luka i strijele osim lova na visoku divljač u ogranenim lovištima do 1000 ha;

– u noćima bez mjesečine (u noćnom lovu), i bez izgrađenih objekata za lov;

– divljač sačmom na udaljenosti 200 m od naselja i puškom kuglaricom na udaljenosti od 500 m od naselja.

– sačmom za lov u vodi

– obuka lovačkih pasa na živim životinjama

– ubijanje pasa i mačaka u vrijeme lova

Nerasnim psima iz tačke 6. prethodnog člana članka smatraju se psi koji nisu registrirani kod mjerodavne kinološke organizacije i koji nemaju odgovarajući rodovnik. Zabranjeno je sa psima proganjati divljač izvan terena ogranenog za trening u vremenu od

  1. januara do 31. aprila.

Zabranjen je lov divljači u plantažnim voćnjacima i vinogradima, rasadnicima i drugim šumskim i poljoprivrednim površinama koje su ograđene ogradom kroz koju dlakava divljač ne može prolaziti, na površinama koje se koriste za vojne poligone i komunalne potrebe, kao i drugim površinama i objektima kada je to utvrđeno posebnim propisima.

U lovu se smiju isključivo koristiti čistokrvni lovački psi sa položenim ispitom urođenih osobina, potrebnim ispitom u radu propisanim za svaku pasminu pojedinačno, koji posjeduje rodovnicu jedne od članica Menunarodne kinološke federacije (FCI) i koji imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru).

Kinološki savezi u Federaciji izdaju rodovnik kojim se dokazuje čistokrvnost i pasminska pripadnost, propisuje uvjete za ispit urođenih osobina i svaki pojedini radni ispit te izdaje certifikat za položene radne ispite.

Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovišta. Za korištenje divljači i njenih dijelova, kao i pružene usluge u lovištu korisniku lovišta

plaća se naknada, osim u ograđenim prostorima za obuku pasa.

Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi na površinama izvan lovišta pripadaju kantonalnom ministarstvu ili osobama kojim je povjerena zaštita divljači na tim površinama.

Lovac, član lovačkog udruženja koje je korisnik lovišta, plaća za upotrebu divljači i njenih dijelova:

– za visoku divljač 40% tržišne vrijednosti,

– za nisku divljač 25% tržišne vrijednosti.

Strani i domaći lovci turisti, za uporabu divljači i njenih dijelova i drugih usluga plaćaju punu tržnu cijenu.

Ulovljena ili uginula divljač i njeni dijelovi mogu se iznositi iz lovišta samo uz potvrdu korisnika lovišta. Potvrdu o podrijetlu divljači i njenih dijelova na propisanom obrascu izdaje korisnik lovišta.

Trofejima od divljači smatraju se rogovi srndaća, jelena lopatara, jelena, divojarca, divokoze, muflona i alpskog kozoroga, kljove divljeg vepra, lubanja i krzno medvjeda, vuka i divlje mačke, lubanja jazavca i lisice kao i cijeli primjerak velikog i malog tetrijeba.

Trofeji od divljači mogu se iznositi iz lovišta samo uz trofejni list. Korisnik lovišta izdaje trofejni list i vodi evidenciju o izdanim trofejnim listovima. Vrhunskim trofejima smatraju se tri po broju CIC poena najjača trofeja određene vrste divljači u Federaciji na temelju banke podataka o vrijednim trofejima.

Banku podataka o vrijednim trofejima vodi Lovački savez. Korisnici lovišta dužni su mjerodavnom Lovačkom savezu dostaviti podatke iz trofejnog

lista za trofeje vrijednosti brončane medalje pa naviše. Vrhunski trofej je vlasništvo onog tko je divljač odstrijelio, ali se ne može iznijeti izvan

teritorije Federacije sve dok po vrijednosti (CIC poena) ne dođe na 4. mjesto.

Korisnik lovišta je dužan upoznati stranog državljanina prije odlaska u lov o propisima koji vrijede za vrhunske trofeje. Obavijest o izlaženju određenog trofeja iz kategorije vrhunskih daje Lovački savez.

Korisnik lovišta dužan je poduzimati mjere za sprječavanje šteta koju divljač može učiniti imovini ili ljudima na zemljištu i vodi na kojima se nalazi lovište (održavanje broja divljači prema kapacitetu lovišta, osiguranje prehrane u lovištu, postavljanje čuvara i dr.) Vlasnici zemljišta i stoke, odnosno korisnici zemljišta na kome je osnovano lovište dužni su na zemljištu, objektima gdje stoka obitava i opremi koja se koristi u obradi zemlje poduzimati uobičajene mjere za spriječavanje šteta od divljači i na divljači (učinkovitim ogradama, električnim pastirom, postavljanjem plašila, zaštitom mladih sadnica omotavanjem ili premazivanjem, ispašom stoke sa pastirom na površinama dozvoljenim za pašu, postavljanjem plašilica na kosačice i kombajne, sudjelovanjem u organiziranom pogonu i sl.)

Korisnik lovišta dužan je osigurati lovočuvarsku službu. Lovočuvarsku službu vrše lovočuvari kao službene (ovlaštene) osobe uposlena u lovištu. Lovočuvari obnašaju dužnost naoružani lovačkim oružjem, u odori sa službenom oznakom lovočuvar. Lovočuvar može biti osoba koja je završila najmanje III stupanj srednje škole (šumarske, agronomske, veterinarske struke) koja je zdravstveno sposobna za vršenje određenih poslova utvrđenih za to radno mjesto, sa položenim lovačkim i lovočuvarskim ispitom, koja ispunjava uvjete za nošenje oružja kao i druge uvjete utvrđene zakonom i aktima korisnika lovišta.

Lovočuvar posjeduje legitimaciju lovočuvara koju izdaje korisnik lovišta.

Lovočuvar je ovlašten:

– da od osoba zatečenih sa sredstvima za lov u lovištu zahtjeva da pokažu odobrenje za odstrjel odnosno lovačku kartu, kao i druge isprave kojima se utvrđuje identitet tih osoba;

– da zahtjeva osobne isprave od osobe zatečene u vršenju prekršaja ili kaznenog djela koji se odnose na lovstvo i od osoba za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo takvo djelo ili prekršaj, ako ne može na drugi način da utvrdi identitet te osobe;

– da radi pronalaženja predmeta kojima je izvršen prekršaj ili kazneno djelo koji se odnose na lovstvo, vrši pregled vozila i drugih sredstava za prijevoz i prenošenje stvari za koja postoji osnovana sumnja da prevoze odnosno prenose ulovljenu divljač, dijelove ulovljene divljači ili trofeje od divljači;

– da pregleda ulov i sredstva za lov, kao i da utvrdi da li je lov obavljen sukladno propisima;

– da privremeno oduzima i bez odlaganja preda mjerodavnom organu ulov, sredstva za lov, kao i druge predmete pronađene u lovištu, ako postoji osnovana sumnja da su upotrebljeni ili bili namijenjeni za izvršenje kaznenog dijela ili prekršaja koji se odnose na lov, ili da su nastali ili pribavljeni izvršenjem takvog kaznenog dijela ili prekršaja;

– da odstranjuje ranjenu i bolesnu divljač;

– da izvještava o pojavi bolesti ili uginuću divljači, opasnosti od elementarnih nepogoda.

Lovočuvar je dužan da osobi od koje su oduzeti ulov, psi i drugi predmeti za lov, izda potvrdu o oduzimanju spomenutih sredstava. S privremeno oduzetim sredstvima iz prethodnog stava korisnik ne može raspolagati (uništiti, prodati, predati, zamjeniti i sl.) do okončanja prekršajnog postupka ili postupka pred

drugim mjerodavnim organom. Zapisnik i potvrda o oduzimanju sredstava za lov koriste se u prekršajnom postupku kao dokaz uz prijavu za pokretanje prekršajnog postupka koji podnosi mjerodavni lovni inspektor ili oštećeni.

U slučajevima iz stava 1. prethodnog člana osoba koja je zatečena sa sredstvima za lov u lovištu dužna je na zahtjev lovočuvara pokazati odobrenje za odstrjel, odnosno lovačku kartu i ispravu kojim se utvrđuje njegov identitet, kao i da omogući pregled ulova, sredstava za lov, pregled vozila i drugih sredstava za prijevoz i prenošenje stvari.

Inspekcijski nadzor nad provedbom ovog zakona vrši, odnosno obavljaju federalni lovni inspektori i kantonalni lovni inspektori sukladno odredbama ovog zakona i Zakona o šumama (¨Službene novine Federacije BiH¨, broj 20/02 i 29/03).

Kaznene odredbe predviđaju novčane kazne u rasponu od 500-10.000 KM

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u ¨Službenim novinama Federacije BiH¨.

Ovaj Zakon objavljen je u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj: 4/06 od 01.02.2006.g.

 

 

– IZVOD IZ PRAVILNIKA O NAČINU IZVRŠENJA LOVA, TAMANJENJA ŠTETOČINA I KORIŠTENJA ULOVA –

 

Ovim Pravilnikom se regulišu uslovi i način lovljenja divljači, prava lovca na ulov, ponašanje u lovu, tamanjenje štetočina, obuka i kondicioni trening mladih lovačkih pasa. Obaveze na uzgoju, zaštiti i spasavanju divljači, obaveze na uništavanju štetočina, na izgradnji lovnih i lovnoprivrednih objekata odnose se na sve članove Uduženja i članove pripravnike.

Pravo na vršenje lova imaju svi članovi Udruženja pod uvjetom da su položili lovački ispit i izmirili sve obaveze prema Udruženju, lovci-turisti i gosti Udruženja ili SLO BiH. Lovljenje divljači prirodno uzgojene se vrši samo u cilju selekcije, usklađivanja omjera polova, zaštite, usklađivanja brojnog stanja utvrđenog lovno-privrednom osnovom i godišnjim planom odstrjela. Lov vještaćki uzgojene ili unesene divljači se može obavljati po tržišnim principima.

Prilikom izvršenja lova, lovci se moraju u svemu pridržavati važećih propisa i zakonskih odredbi kao i etičkih normi ponašanja. Lovac mora biti opremljen odgovarajućom opremom. Prije polaska u lov obavezno je pregledati ispravnost oružja i municije, što je obaveza i vođe grupe lovaca na zbornom mjestu koji kontroliše članske iskaznice, oružne listove i dokumente za pse. Svi lovci polaze u lov sa zbornog mjesta na kojem se ponovo sastaju po izvršenju lova. U lovištu je zabranjena pretjerana konzumacija alkohola.

Posebna pažnja se posvećuje sigurnosti u lovu, te se s tim u vezi mora pridržavati određenih pravila:

  1. Divljač se lovi isključivo lovačkim oružjem i municijom.
  2. Oružjem se mora rukovati oprezno i odgovorno.
  3. Prilikom odlaska do mjesta lova (revira), premještanja na drugo mjesto, kratkog ili dužeg prestanka lova radi objeda, boravka u zatvorenim prostorima, puške se moraju isprazniti.
  4. Puška se puni uvijek leđa okrenutih prema ostalim sudionicima lova, tako da se cijev drži ukoso, usmjerena prema dole ili gore.
  5. Cijev puške, čak i kad je prazna, nikad se ne okreće prema drugom sudioniku u lovu.
  6. Nije dozvoljeno pucati na nisko leteću divljač ili na divljač koja se kreće u pravcu drugih lovaca i kad se oni time ugrožavaju.
  7. Nije dozvoljeno pucati na vodu, led ili smrznuto zemljište u pravcu drugih lovaca.
  8. Prije početka lova vođa grupe je dužan upoznati svakog lovca sa mjestima susjednih lovaca i upozoriti ih na zabranu pucanja u određenim pravcima.
  9. U grupnom lovu divljač se ne smije pratiti sa uperenom puškom sve dok se ne prođe linija postavljenih lovaca.
  10. Ubrzivač okidanja (“Šneler”) se u grupnom lovu ne smije koristiti.
  11. Nije dozvoljeno promatrati divljač pomoću optičkog nišana (snajpera) na pušci.
  12. Prilikom nošenja oružja, ruka se ne smije držati na ustima cijevi ili na okidaču.
  13. Poslije pada puške na zemlju ili snijeg, obavezno se pregledaju usta cijevi i otklanja zemlja odnosno snijeg.
  14. Mjesto (čeka) na kojoj je lovac raspoređen ne smije se napuštati bez odobrenja vođe lova do završetka samog lova.
  15. Pri izvođenju kružnog lova i u prigonu, puška se mora držati koso dole ili gore.
  16. Dužnost je grupovođe da prekršioce ovih pravila, zakonskih odredbi i drugih normi ponašanja isključi iz lova.

U skupnom lovu ili hajci, obavezno se puca isključivo na onu divljač koja je za taj lov planirana a pri samom pucanju mora se strogo voditi računa o pravcu pucanja i pozadini te svojim susjednim kolegama.

Izvršenje lova u lovnoj sezoni se obavlja na osnovu dobijenog odobrenja koje se izdaje najkasnije 24 sata prije početka lova.

  1. a) na divljač niskog lova nedeljom i državnim praznicima sem lova na divlje patke, koje se mogu loviti četvrtkom, subotom i nedeljom i državnim praznicima uz obaveznu najavu na oglasnoj tabli.
  2. b) na divljač visokog lova nedeljom i državnim praznicima.

Lov je dozvoljen i prvog i posljednjeg dana lovne sezone, bez obzira u koji dan pada datum.

Svaki lovac dužan je da sa sobom nosi isprave: člansku kartu, oružni list, rodovnik za kera, dozvolu za izvršenje lova i sl. što je prilikom kontrole lovočuvara ili drugog ovlaštenog lica dužan i pokazati. Sve do momenta ulaska u lovište, lovac je dužan pušku nositi u futroli.

Lov na divljač niskog lova može se vršiti samo sačmaricama. Zabranjen je lov malokalibarskim, vazdušnim i vojničkim puškama. Za vršenje lova na nisku divljač koriste se rasni lovački psi-goniči. Za lov na fazansku divljač koriste se samo rasni psi ptičari.

Divljač visokog lova u našim lovištima je srneća divljač, divlje svinje i medvjedi. Divljač visokog lova se lovi na osnovu posebnog odobrenja koje izdaje glavni lovovođa društva. Lov na srneću divljač dozvoljen je isključivo puškama sa izolučenim cijevima. Srneća divljač lovi se čekanjem i vabljenjem. Lov na ovu divljač zabranjen je pomoću pasa. Lov na divlje svinje se može obavljati uz pomoć kratkonogih lovačkih pasa koji su obučeni za ovu vrstu divljači, te ne proganjaju ostale vrste.

Meso ulovljene divljači visokog lova pripada grupi lovaca koja je u tom lovu učestvovala. Meso ulovljene divljači plaća se prema cjenovniku iz Pravilnika. Trofej pripada onom lovcu koji je izvršio odstrjel. Kao i meso, i trofej se plaća prema važećem cjenovniku kao i odstrelna taksa.

Smatra se da je u lovu na divljač visokog lova odstrel izvršio onaj lovac koji je zadao smrtonosnu ranu a kod divljači niskog lova onaj lovac koji hicem usmrti (zaustavi) divljač.

Privremen lov na području našeg lovišta može se dozvoliti i članovima drugih lovačkih udruženja sa područja BiH pod uslovima:

-da u loivštu ima dovoljan broj divljači,

-da se nisu ranije ogrješili o propise,

-da su u matičnim društima izmirili svoje obaveze i

-da su uplatili propisanu taksu za ulazak u lovište.

Lovce, državljane drugih zemalja, poziva isklučivo Upravni odbor Udruženja, pri čemu takse za ulazak u lovište i odstrjelne takse ovi lovci plačaju prema cjenovniku SLO BiH.

Svi članovi Udruženja, izuzev počasnih članova i članova sa navršenih 60 i više godina starosti, dužni su vršiti uništavanje štetočina u lovištu. Psi i mačke, kao i pastirski psi bez vođe koji se nađu van naseljenih objekata na udaljenosti od 200 m, smatraju se štetočinama. Aktivni članovi Udruženja putem svoje sekcije, izuzev pomenutih članova, dužni su učestvovati u akcijama i to: do 50 godina starosti najmanje 5 akcija, 50-60 godina najmanje 3 akcije. Svaka neizvršena akcija plaća se prema Pravilniku.

 

PRILOZI ZA PREUZIMANJE

  • Aktuelnosti