Lov srndaća u brdsko – planinskim lovištima
Subota, 30. Maja. 2026.
Lov srndaća oduvijek je zauzimao posebno mjesto među lovcima Bosne i Hercegovine. U brdsko-planinskim lovištima kakva karakterišu i područja našeg visočkog kraja, ovaj lov predstavlja spoj lovačke tradicije, znanja, iskustva, fizičke spremnosti i poštovanja prema prirodi i divljači.
Srndać (Capreolus capreolus) je najrasprostranjenija krupna divljač naših lovišta, ali istovremeno i jedna od najopreznijih i najinteligentnijih vrsta. Njegova sposobnost prilagođavanja različitim uslovima života omogućila mu je opstanak i u gustim šumama, na brdskim proplancima, uz rubove livada i u teško pristupačnim terenima.
Stanište i ponašanje srndaća
Brdsko-planinska lovišta pružaju idealne uslove za razvoj srneće divljači. Kombinacija šumskih kompleksa, livada, gustiša, izvora vode i mirnijih predjela omogućava srndaću dovoljno hrane, zaklona i prostora za kretanje.
Tokom proljetnog i ljetnog perioda srndać se najčešće kreće u jutarnjim i večernjim satima, kada izlazi na ispašu. U toku dana povlači se u zaklonjene i mirnije dijelove šume, posebno na hladnije i sjeverne ekspozicije. U sušnim periodima poseban značaj imaju prirodna pojilišta, lokve i uređeni izvori vode koje održavaju lovci. Iskusan lovac zna da uspješan lov ne zavisi samo od dobrog pogotka, već prije svega od razumijevanja navika divljači, pravilnog osmatranja i strpljenja.
Lovna etika i selektivni odstrjel
Savremeno lovstvo podrazumijeva odgovorno i plansko gazdovanje divljači. Cilj lova nije broj odstrijeljenih grla, nego očuvanje zdrave i stabilne populacije srneće divljači, pravilne starosne i spolne strukture, kao i unapređenje kvaliteta trofeja.
Zbog toga svaki lovac mora posvetiti posebnu pažnju procjeni:
starosti srndaća,
razvoja i kvaliteta rogovlja,
tjelesne kondicije,
ponašanja divljači,
općeg zdravstvenog stanja.
Nepravilan odstrjel perspektivnih mladih grla ili matičnih jedinki može dugoročno negativno uticati na fond divljači u lovištu. Upravo zato lovac mora biti svjestan svoje odgovornosti prema prirodi, lovištu i budućim generacijama lovaca.
Lov u planinskom terenu
Lov srndaća u brdsko-planinskim lovištima smatra se jednim od najzahtjevnijih oblika individualnog lova. Takav teren zahtijeva:
– dobru fizičku spremnost,
– poznavanje konfiguracije lovišta,
– sigurnu i odgovornu upotrebu oružja,
– poštivanje sigurnosnih pravila,
– disciplinu i oprez.
Najčešći načini lova su:
– lov piršom,
– lov čekanjem sa visokih čeka,
– jutarnji i večernji obilazak terena.
Posebnu vrijednost ovakvog lova predstavlja boravak u prirodi, tišina šume, izlazak sunca nad planinskim obroncima i osjećaj povezanosti čovjeka sa prirodom. Upravo zbog toga mnogi lovci smatraju da je lov srndaća vrhunac lovačkog iskustva.
Uloga lovaca u zaštiti prirode
Lovac nije samo korisnik lovišta, već prije svega njegov čuvar. Članovi ULD „SRNDAĆ 1920“ Visoko godinama učestvuju u:
– izgradnji i održavanju lovnotehničkih objekata,
– uređenju pojilišta i hranilišta,
– zaštiti divljači,
– sprečavanju krivolova,
– očuvanju prirodnih staništa.
Odgovoran odnos prema prirodi i divljači predstavlja temelj istinskog lovstva. Naša obaveza je da lovišta koja smo naslijedili sačuvamo i unaprijedimo za buduće generacije.
Tradicija koja traje
Lovstvo u visočkom kraju ima tradiciju dugu više od jednog stoljeća. Generacije lovaca ULD „SRNDAĆ 1920“ gradile su kulturu lova zasnovanu na poštovanju prirode, druženju, zajedništvu i lovačkoj etici.
Posebno raduje činjenica da se sve veći broj mladih ljudi uključuje u aktivnosti Udruženja i pokazuje interes za lovstvo i zaštitu prirode. Time se nastavlja tradicija koja je kroz decenije bila važan dio života našeg kraja.
Lov srndaća nije samo sportska aktivnost. To je spoj znanja, discipline, iskustva i ljubavi prema prirodi — vrijednosti koje svaki istinski lovac nosi sa sobom.
DOBAR POGLED!
